Rak čija su kliješta prekrivena svilenkastom dlakom, majmun s neprirodno velikim nosom i trbuhom, angora zečevi i ljigave i lijene vrste riba neke su od životinja koje je National Geographic uvrstio među najčudnije na svijetu. Svojim izgledom, ponašanjem ili navikama odskaču od ostalih pripadnika vrste te životinjski svijet čine još zanimljivijim
Ljigave, odbojne i lijene
U hrvatskom jeziku na žalost ne postoji naziv za ove očaravajuće ružne ribetine. Stručno ih zovu Psychrolutes marcidus, a na engleskom jeziku 'blobfish'. Naći ćete ih na velikim dubinama do jednog kilometra uz obale Australije i Tasmanije. Kako im je stanište nedostupno ljudima, o njima se vrlo malo zna. Meso im je želatinozno, tek nešto malo gušće od mora što im omogućava plutanje iznad morskog dna. Na plivanje, prema tome, ne moraju trošiti energiju, a slična je situacija i kod hranjenja. Umjesto da aktivno sudjeluju u lovu, one leže i čekaju da nešto jestivo prođe kraj njih!
'Dlakavi rak'
Neobični rak, koji više podsjeća na čudnovatu igračku, a ne na životinju koja doista živi u moru, otkriven je 2005. godine u dubinama južnog Pacifika. Dugačak oko 15 cm, podsjeća na jastoga, nema pigmenta, a kliješta su mu prekrivena svilenkastim dlačicama. Pronađen je 1.500 km južno od Uskrsnog otoka na dubini od 2.200 metara. Stručno je nazvan Kiwa hirsuta prema Kiwi, božici rakova u polinezijskoj mitologiji, dok hirsuta na latinskom znači 'dlakav, kosmat'.
https://www.youtube.com/v/nuH48JW8XrU&rel=1Filipinski avetnjak
Filipinski avetnjaci (Tarsius syrichta) su endemska ugrožena vrsta koja obitava na jugoistočnom dijelu filipinskog arhipelaga. Dugački su samo 15 cm, a teški između 110 i 140 grama. Noćne su životinje i imaju zanimljivu moć da glavu u potpunosti okrenu za 180 stupnjeva. Zbog iznimno velikih oči u odnosu na veličinu tijela, uvršteni su u Guinnessovu knjigu rekorda kao sisavci s najvećim očima.
Patuljasti marmoset
Jedan od najmanjih primata i najmanji majmun na svijetu, patuljasti marmoset (Callithrix (Cebuella) pygmaea) živi u prašumama Brazila, Kolumbije, Ekvadora i Peru i dugačak je između 14 i 16 cm. Za razliku od drugih vrsta marmoseta, patuljasti imaju male pandže prilagođene penjanju na drveće. Nažalost, zbog njihove veličine i okretnosti teško ih je proučavati u divljini.
Bjeloglavi saki
Stanovnici prašuma Južne Amerike, bjeloglavi majmuni saki (Pithecia pithecia), također žive na drveću. Brzo se kreću i sramežljivi su, pa je teško odrediti obrazac njihova ponašanja u divljini. Budući da se po drveću kreću u skokovima do deset metara, lokalno ih stanovništvo još zove 'leteći majmuni'. Imaju karakterističnu bijelu dlaku na licu, dok im je ostatak tijela prekriven crnom ili tamnosmeđom dugom dlakom. Obiteljski su orijentirani, pa se u skupinama najčešće nalaze otac, majka i nekoliko potomaka.
Nosati majmun
Kod Nasalis larvatusa neobično velike nosove i trbuhe imaju samo muški pripadnici vrste. Međutim, funkcija i razlog tako velikih nosova znanstveno nije razjašnjena. Ovi nosonje žive u priobalnim močvarama i prašumama na Borneu. Lokalni Indonežani od milja ih još zovu 'nizozemski majmuni' jer je stanovništvo zapamtilo da su nizozemski kolonizatori imali također velike nosove i trbuhe.
https://www.youtube.com/v/BqhoiXbS71c&rel=1Carski tamarin
Carski je tamarin (Saguinus imperator) navodno dobio ime po njemačkom caru Wilhelmu II. Ime su mu nadjenuli iz šale, ali je ubrzo ušlo u opću upotrebu. Velik je do 26 cm, sivkaste boje i ponosni je vlasnik dugačkih bijelih brkova kojI mu padaju ispod ramena. Glavnu riječ u skupini, koju čini do osam majmuna, vodi najstarija ženka. Ona vodi poliandrijski život pareći se sa svim mužjacima u haremu!
Angora zec
Postoji nekoliko podvrsta angora zečeva (engleski, francuski, njemački, divovski i svileni), ali svi potječu iz Ankare u Turskoj. Radi se o običnim kućnim zečevima koji se uglavnom uzgajaju radi vune. Međutim, njihovo se svilenkasto i gusto krzno često petlja pa je iščetkavanje potrebno gotovo svakodnevno, a ljetne vrućine podnose teško.
Aksolotl
Premda se zapravo radi o ličniki daždevnjaka, aksolotl (Ambystoma mexicanum) doseže spolnu zrelost, što se naziva neotenija. Prolaze određenu metamorfozu, ali zadržavaju škrge i repnu peraju. Znanstvenici ih vole koristiti u istraživanjima jer imaju fantastičnu sposobnost regeneracije većine organa dok su u SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji i Japanu poznati kao kućni ljubimci.
Madagaskarski prstaš ili aj-aj
Aj-aj (Daubentonia madagascariensis) je najveći primat (do 44 cm) koji živi noću, i to samo na sjeverozapadnom i istočnom dijelu Madagaskara. Kao i sve noćne životinje, imaju izrazito osjetljiv sluh i velike oči. Neobično produženi srednji prst služi im za traženje ličinki u drveću. Lokalno im stanovništvo pripisuje magične sposobnosti, ali ih uglavnom smatraju simbolom smrti. Kako im krčenje šuma smanjuje životni prostor, često dolaze na plantaže u potrazi za hranom. Ljudi ih masovno ubijaju i njihova je vrsta sad već ozbiljno ugrožena i prijeti im izumiranje.
izvor: tportal